{"id":10395,"date":"2025-08-26T09:22:42","date_gmt":"2025-08-26T19:22:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/?p=10395"},"modified":"2025-08-26T10:51:54","modified_gmt":"2025-08-26T20:51:54","slug":"orero-a-jessie-poroi-hiroa-n-212-aout-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/2025\/08\/26\/orero-a-jessie-poroi-hiroa-n-212-aout-2025\/","title":{"rendered":"\u2018\u014crero a Jessie Poroi f\u0101nauhia Fanaurai – (Hiro’a n\u00b0 212 -Ao\u00fbt 2025)"},"content":{"rendered":"

\n
\n
\n
\n

\u2018\u014crero a Jessie Poroi f\u0101nauhia Fanaurai – (Hiro’a n\u00b0 212 – Ao\u00fbt 2025)<\/strong><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/h2><\/div>

<\/div>
<\/div><\/div>
<\/div>

E hoa here m\u0101, i roto i n\u0101 \u00ab H\u012bro’a \u00bb e pae i ma’iri a’enei, ‘ua tai’o mai t\u0101tou i te ‘\u0101’ai o te Fare V\u0101na’a mai t\u014dna ha’amau-ra’a-hia mai, i te matahiti 1978 e tae roa mai i teie ‘anotau.
\n<\/strong>E ha\u2019amata t\u0101tou, ma te \u2018\u014drero a Jessie Poroi<\/strong><\/p>\n

AROHARA\u2019A<\/span><\/strong><\/p>\n

E te T\u014dmitara teitei \u0113,
Te mau tahu’a i raro a’e i t\u014d mana, tei rahi ‘e tei iti te mana,
‘Ia ora i t\u014d t\u0101tou f\u0101rereira’a,
T\u014d te FARE V\u0100NA’A \u0113,
‘Oe tei riro ‘ei ana vaha rau i teie tau n\u014d t\u0101tou ;
‘Oe tei fa’ataratarahia ana e te mau toa ‘o tei ta’iruru mai i teie hepetoma,
‘Ia ora i t\u014d t\u0101tou f\u0101rereira’a,
T\u014d te Fare U’i ‘\u0100p\u012b nei,
‘Oe teie e fa’aara nei i t\u0101 t\u0101tou mau peu n\u0101 roto i te mau r\u0101ve’a fa’a’ana’anatae i te u’i hou,
‘Ia ora i t\u014d t\u0101tou f\u0101rereira’a,
\nTeie naho’a \u0113, te mau feti’i ‘e te mau hoa i ‘\u0101mui mai, tei ‘ore i ‘\u0101mui mai, tei roto i te mau fare utuutura’a, i roto i te fare t\u0101pe’ara’a, ‘outou ‘o t\u0113 tere ra n\u0101 te moana ‘e n\u0101 reva, ‘outou e noho nei i te \u0101tea ;
T\u014d Porinetia t\u0101’\u0101to’a e fa’aro’o mai ra ;
‘Ia rahi, ‘ia tuetue (me’ume’u),
‘Ia ‘\u014dta’ata’a te aroha mai teie atu nei \u0113 pe’e noa atu te fenua.<\/p>\n

PARAU TUPUNA<\/strong><\/p>\n

E aha i Tairapa ai ?
N\u0101 roto i t\u014dna autaea’era’a i te ari’i P\u014dmare IV, i te h\u014d’\u0113 mahana, ‘ua arata’i ‘oia ia Teri’ifa’atau i Mitirapa.
‘E i reira, ‘ua parau atura te ari’i :
\u00ab T\u0113 topa nei au i t\u014d ‘oe i’oa, ‘o Tairapa, n\u014d te mea, n\u014d tai mai ‘oe i te haerera’a mai. \u00bb
Riro atura \u012ba ‘o Teri’ifa’atau-a-hou-a-Tairapa.<\/p>\n

‘O Vai ‘o Tairapa ?
‘Ua f\u0101nauhia ‘oia i Huahine. E ihitai i t\u014dna ‘\u0101p\u012bra’a, n\u0101 ni’a i te mau pah\u012b p\u0101tia tohora, i te mau pah\u012b ho’o tauiha’a.
‘Ua tere ‘oia n\u0101 Marite m\u0101, n\u0101 ‘Auteraria m\u0101 ‘e Havai m\u0101.
N\u014d reira i ‘aravihi ai i te reo Far\u0101ni, te reo Peret\u0101ne ‘e te reo P\u0101niora.<\/p>\n

E tahu\u2019a tuiro’o i t\u014dna tau i Huahine.
\nHuahine Nui,
Huahine Nui te ti’ara’a o te mata o te to’erau,
Huahine, hu’ahu’a te aru,
Marama p\u016bp\u016b fatifati,
M\u0101r\u014d te heiva.<\/p>\n

Mou’a i ni’a ‘o Maufene,
E marae tei raro, ‘o To’erauroa,
E ‘outu tei tai, ‘o To’erauroa,
‘Ia mau te i\u0101ti i te va’a, ‘a ro’ohia ‘oe e te mata’i Tefa’aruaroa.
\nTefa’aruaroa \u0113, tei tahirihia na i te tahu’a,
I tae mai ai i ‘Eimeo Nui, te rara varu.<\/p>\n

‘A noho i te nohora’a m\u0101t\u0101mua ia
\nTetuaiterai a Mahuru, n\u014d te \u2018\u014dp\u016b ari’i n\u014d ‘Afareaitu.
‘Ua f\u0101nau ia Ta’atari’i.
‘A he’e te tua : Tetutau \u2013 Fanaura’i.
\n‘A noho i te nohora’a piti ia Taaoa \u2013 ‘Aimata a Tehanai, mo’otua n\u014d Paraita,
‘ua f\u0101nau ia Ta’atari’i.
‘A he’e te tua : Tetuaaoa \u2013 Farefare \u2013 Teroroitihi’ora’i \u2013 Paherena’ona’o.
\n‘O Paherena’ona’o-i-te-P\u014drionu’u, ‘o vau nei \u012ba.
\nE ‘\u014drero tu’iro’o ‘o Tairapa rahi ta’a noa i te ha’ari, e tietie parau, e ‘auvaha parau ‘oia i rotop\u016b i te ari’i ‘e te mau ‘atimarara.
N\u014d reira i t\u0101paru ai i te Ari\u2019i P\u014dmare IV \u0113, \u2018ia tu\u2019u \u2018oia i t\u014dna rima i ni\u2019a i te anira\u2019a a Far\u0101ni n\u014d te fa\u2019ariro ia Tahiti \u2018ei hau tamar\u016b Far\u0101ni.
\n‘Aita e ta’ata e ta’ahi noa a’e i t\u014d te tahi ‘\u0113 ra marae, ‘ia ha\u2019apa\u2019o r\u0101 i t\u014d r\u0101tou iho.
N\u014d te marae tupuna i ta’ahia ai \u0113 : e ihotupu, e ‘\u0101i’a.
\nE ‘ere au i te t\u012bpe’e,
E ‘ere au i te ‘aihamu,
E ‘\u0101i’a tumu t\u014d’u,
E Atua t\u014d’u,
E fare upu t\u014d’u,
E marae t\u014d’u,
E peu t\u0101’u,
E reo ho’i t\u014d’u.<\/p>\n

TE REO<\/span><\/strong><\/p>\n

Te reo nei, ‘o te h\u014d’\u0113 ia tao’a faufa’a rahi roa i roto i t\u014d t\u0101tou orara’a nei.
N\u0101 te reo i rahu i te fenua,
N\u0101 te reo i rahu i te ta’ata,
N\u0101 te reo i hema ai t\u0101tou,
N\u0101 te reo i tupu ai te mau ‘ohipa ato\u2019a mai t\u0101 t\u0101tou e ‘ite nei i teie taime.
\n\u2018E te fa’aro’ora’a t\u0101tou i te mau taime ato\u2019a i te reo n\u014d te mau basileia ato’a, te reo n\u014d te P\u014dritita, te reo n\u014d te fa’aro’o, te reo n\u014d te mau fa’aana’anata’era’a mana’o \u0113 te vai atura ra, ‘ia vevovevo mai n\u0101 roto i teie mau r\u0101ve’a ha’apararera’a reo.
\nI m\u016bta\u2019a iho, ‘ua ora noa t\u014d t\u0101tou mau tupuna n\u0101 roto noa i te reo :
\u00ab E t\u014d m\u0101tou mau metua i \u014d ra, ‘a fa’ari’i mai i t\u014d m\u0101tou ‘\u0101’au m\u0113hara ‘e te fa’ataratara i t\u014d ‘outou ‘aravihi ! \u00bb
\n‘A tae mai ai te p\u0101pa\u2019i, ‘a tae ato\u2019a mai te fa’atau i roto i te ferurira’a ; ‘a moe ato’a t\u0101 t\u0101tou mau peu m\u0101’ohi tumu.
\n‘O t\u0101 t\u0101tou \u012ba e rohi nei i teie mahana, e \u2018ere \u0101nei ?
\n‘A tupu mai ai n\u0101 mana’o e piti :
\n‘A tahi : T\u0113 t\u0101mau-noa-ra\u2019a ia ‘oe, teie n\u016bna’a, n\u0101 roto i te tauturu i te tahi pae ‘o t\u0113 feruri nei ‘e ‘o t\u0113 rahi nei i ni’a i te mau ha\u2019api’ira’a i t\u014d t\u0101tou reo.
\n‘A piti : Te tauturura\u2019a ia i te tahi pae \u2018o t\u0113 nei i roto i te \u2018ohipa utuutu.<\/p>\n

E aha taua pae ra ?
‘O t\u0113 ‘ore \u012ba e nehenehe i te t\u0101tara n\u0101 roto i t\u014d t\u0101tou reo, vetahi mau tumu parau n\u014d ni’a i te pae utuutu, pae r\u0101’au, te pae r\u0101pa’aura’a i te mau ma’i e rave rahi.<\/p>\n

N\u014d reira, e te u’i \u2018\u0101p\u012b \u0113, ‘a t\u016b i ni\u2019a, ‘a ‘imi, ‘a ui, ‘a fa’a’ite mai ia ‘oe \u0113, ‘o vai ‘oe !…
\nTo’erau \u0113, To’erau \u0113,
Tefa’aruaroa \u0113, ‘a f\u0101 mai na,
‘A tono mai i t\u014d ‘oe mana,
Tuma’are tei t\u014d i Umarea,
‘Ei P\u014drionu’u nei taua e f\u0101rerei ai !
\n‘Ia ora te reo Tahiti !
\n‘Ia ora ‘o Porinetia !<\/p>\n<\/div>

\"\"<\/a><\/h4>\n

<\/h4>\n

Document \u00e0 t\u00e9l\u00e9charger :<\/h4>\n

\u2018\u014crero a Jessie Poroi <\/em>(Hiro’a n\u00b0212 – Aout 2025)<\/strong><\/a><\/p>\n<\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":299,"featured_media":10392,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"%%post_title%%","_seopress_titles_desc":"%%post_excerpt%%","_seopress_robots_index":"","footnotes":""},"categories":[8,35,55,56],"tags":[],"class_list":["post-10395","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-actualites","category-reo-maohi","category-hiroa","category-hiroa-reo","post_format-post-format-gallery"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/299"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10395"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10397,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10395\/revisions\/10397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}