{"id":10677,"date":"2025-10-10T08:34:54","date_gmt":"2025-10-10T18:34:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/?p=10677"},"modified":"2025-10-10T08:34:54","modified_gmt":"2025-10-10T18:34:54","slug":"orero-a-te-orometua-arapari-paparai-hiroa-n-214-octobre-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.service-public.pf\/dcp\/2025\/10\/10\/orero-a-te-orometua-arapari-paparai-hiroa-n-214-octobre-2025\/","title":{"rendered":"‘\u014crero a te ‘Orometua Arapari Paparai (Hiro’a n\u00b0 214 – Octobre 2025)"},"content":{"rendered":"
Ehoa’ino m\u0101, mai teifa’aarahia atui i te ‘\u014dmurara’a o teie matahiti ‘ua ‘\u014dpua te Fare V\u0101na’a, ‘ia au i te anira’a a te Piha t\u014dro’a n\u014d te \u00ab\u00a0Papa H\u012bro’a ‘e te Faufa’a Tumu\u00a0\u00bb, e nenei i roto i te ve’a \u00ab\u00a0H\u012bro’a\u00a0\u00bb i te mau ‘\u014drero a te mau V\u0101na’a, i teo ‘\u014dro’a ha’amaura’a ‘ei mero i roto i te Fare V\u0101na’a. Teie te toru o te ‘\u014drero.<\/p>\n
‘Ia hi’o t\u014d’u mata i te mau mea ato’a e ‘\u0101ua haere nei i\u0101’u te ta’ata, t\u0113 ‘ite nei au, ‘ua ha’aputu te ta’ata pa’ari i t\u014dna vaha ‘e t\u0101na parau ‘e t\u0101na ato’a mau ‘ohipa e tumu \u00efa n\u014d te ora. T\u0113 ha’api’i ra t\u0101na ‘ohipa i\u0101’u te ta’ata, i te mea e tupu ai te ‘oa’oa ‘e te hau.<\/p>\n
‘Ia f\u0101riuriu t\u014d’u mata i n\u0101 poro mata’i e maha, t\u0113 rahi nei t\u014d’u fa’ahiahia i te nehenehe o te mau r\u0101’au, te mau mou’a, te ra’i, te mau peho ‘e t\u0113 vai atu ra.<\/p>\n
E pa’ari mau \u0101 t\u014d ‘oe ! E rave rahi tenetere n\u014d t\u014d ‘oe h\u0101manira’a i\u0101’u. T\u0113 hi’o nei au i t\u014d’u tino, ‘aore roa e mero faufa’a ‘ore t\u0101 ‘oe i h\u014dro’a mai. T\u0113 vai nei t\u014d’u ‘\u0101vae n\u014d te h\u0101haere \u00efa i roto i te mau v\u0101hi ruperupe ‘e te haumar\u016b, n\u0101 mata ho’i n\u014d te mata i te mau topara’a ‘are miti tu’utu’u ‘re ‘e mai te ‘\u0101’au te fararara’a mai ; t\u0113 vai nei ho’i te ihu n\u014d te fa’ari’i ‘e n\u014d te huti haere i te mata’i ‘e te mau hau\u2019a no’ano’a o te mau tiare ‘e t\u014d te mau r\u0101’au ato’a. N\u0101 rima ho’i n\u014d te rave \u00efa i t\u014d mau maita’i ato’a.<\/p>\n ‘Ua h\u014dro’a mai ‘oe i te h\u014d’\u0113 repo fenua n\u014d’u ‘ei v\u0101hi ti’ara’a n\u014d taua tino ra. Tamari’i t\u0101 ‘oe i h\u014dro’a mai n\u0101’u, e hotu \u00efa n\u014d te here ‘e te aroha. E ‘\u0101piti au, e poro’i au i t\u0101 ‘oe i p\u016bp\u016b mai n\u0101’u i h\u012bmene ai ho’i au \u0113 : \u00ab Inaha e nehenehe t\u014d ‘oe, e a’u here \u0113 ! T\u014d ‘oe i’oa mai te hau’a \u00efa o te mono’i \u00bb.<\/p>\n ‘E te pa’ari \u0113 ! I parau mai na t\u014d ‘oe reo iti maru ‘e te parau nei \u0101, ‘e e parau \u0101 ‘oia \u0113 \u00ab ‘A haere mai ! ‘A haere mai ! ‘A t\u0101pae mai i te fare nei ‘e ‘Ia ora na \u00bb. ‘Au\u0113 \u00efa parau i te m\u0101hanaha, ‘oia mau i te fa’ari’ira’a popou t\u0101 ‘oe i\u0101’u i roto i t\u014d fare nei. T\u0101 ‘oe mau tao’a ato’a i roto, e’ita ‘oe i p\u012bpiri i\u0101’u. T\u0101 ‘oe mau peu, ‘ua ha’api’i ato’a ‘oe i te reira.\u00a0 T\u014d mau maita’i, ‘ua ha’amaita’i \u00efa i\u0101’u. Te reo mau, ‘ua mau ‘\u0101’au i\u0101’u te reira. T\u014d reofa’ari’i \u00ab ‘A haere mai \u00bb ‘o t\u014d’u ato’a \u00efa reo M\u0101uruuru ‘e te pa’ari \u0113 ! E te pa’ari \u0113 ! ‘Aita vau i rave noa i t\u0101 ‘oe mau ha’api’ira’a ‘ei mauiha’a n\u0101’u i mua i t\u014d’u taea’e. ‘Ua fa’aro’o a’e au i t\u014dna reo tei parau mai i\u0101’u ‘a vaiiho i t\u014d reo, ‘a h\u014dro’a mai t\u014d mau peu tumu, ‘a p\u016bp\u016b mai i t\u0101 ‘oe mau ‘ohipa ‘e ‘ua n\u0101 reira vau. I vai ai i te h\u014d\u2019\u0113 taime i roto i te m\u0101na’ona’o ‘e te ta’a ‘ore ‘e t\u0113 pi’i nei t\u0101’u reo ia ‘oe e te pa’ari \u0113 ! ‘O vai nei ? E aha atura vau ? E peu ‘\u0101p\u012b tei vaiihohia mai e t\u014d’u taea’e, e ‘ohipa rahi roa n\u0101’u te ha’am\u0101taura’a e reo ‘\u0101p\u012b ato’a tei tu’uhia mai i t\u014d’u vaha. T\u0113 parau nei ‘oe i\u0101’u \u00ab ‘eiaha e tapitapi e p\u016b t\u014d ‘oe ! \u00bb<\/p>\n I teie mahana, e te pa’ari \u0113, t\u0113 parau mai nei ‘oe \u00ab e p\u016b t\u014d’u, inaha, t\u0113 parau nei au i te reo ra i ha’api’i mai i\u0101’u i tahito ra, te mau peu t\u0101 ‘oe i vaiiho mai, tei te mau v\u0101hi ato’a ‘e t\u0113 tae nei n\u0101 roto i te mau fenua ato’a, e riro te reira ‘ei ha’apeura’a n\u0101’u. T\u014d’u taea’e, m\u0101uruuru i t\u014d ‘oe fa’ahereherera’a i t\u0101’u mau peu aroha ra ! I teie mahana, t\u0113 ‘ite nei au \u0113, ‘aita ‘oe i ha’apae i t\u014d’u reo, t\u0101’u mau peu ‘e t\u0101’u mau ‘ohipa.<\/p>\n E te pa’ari \u0113, ‘ia ‘\u0101rue-noa-hia ‘oe !<\/p>\n<\/div>
\n<\/strong>
\nT\u0113 hiti nei te r\u0101 ‘e t\u0113 ma’iri nei i raro, t\u0113 tere noa ra ‘oia n\u0101 te pae hitia’a o te r\u0101 ‘e mai reira ho’i, ‘ua ho’i maira i te to’o’a o te r\u0101. T\u0113 tauiui haere nei te mata’i, mai te mara’amu, te maoa’e, te ha’apiti, te p\u0101ha’apiti, te to’erau, te p\u0101to’erau. N\u014d’u n\u014d te ta’ata taua mau mata’i ra, n\u014d ‘oe ato’a te r\u0101’au, ‘e n\u014d ‘oe ato’a ho’i e te manu o ter\u0101 \u0113 ter\u0101 fenua ‘e te pua’a ato’a. E tupu te mata’u ‘ia pa’a’ina te mara’amu, ‘aita ho’i t\u0101’u e r\u0101ve’a n\u014d te taui, n\u014d te t\u0101mar\u016b \u00efa ‘oe, h\u014d’\u0113 roa ra ma’a r\u0101ve’a
\niti t\u0101’u ‘o t\u0113 t\u012ba’i ‘ia maru ‘oe.<\/p>\n
\ni teienei.<\/p>\n
\n<\/strong>
\n‘O t\u0101 ‘oe ‘ohipa t\u0101’u i rave, ‘o t\u014d reo t\u0101’u i parau, ‘o t\u0101 ‘oe mau peu t\u0101’u i ‘atu’atu maita’i, inaha i te h\u014d’\u0113 mahana, ‘ua ‘iteahia vau \u0113 t\u014d’u taea’e i te ta’a noa, pi’i atura ta’u reo : \u00ab ‘A haere mai ‘a t\u0101pae mai i te fare nei \u00bb, ‘ua fa’ari’i au i\u0101na i t\u014d’u ‘utu\u0101fare. ‘Ua putap\u016b te ‘\u0101’au o te taea’e, ‘ua ‘ana’anatae ‘oia i t\u0101’u mau peu ‘e ‘ua ‘apo m\u0101ite i t\u014d’u reo n\u014d t\u014dna ta’ira’a navenave mau. ‘Ua tae i te mahana e ho’i ai t\u014d’u taea’e i\u014dna ra, ‘ua rave ‘oia i t\u0101’u peu, t\u014d’u reo, t\u0101’u mau ‘ohipa, ‘ua p\u016b’ohu na r\u0101tou i roto i te ‘ahu ‘ura ‘e ‘ua riro taua p\u016b’ohu ra ‘ei tao’a fa’atauaroha n\u0101’u i\u0101na. ‘Ohipa fa’ahiahia, ‘aita ‘oia i fa’arue i taua mau \u014d ra, ‘ua fa’aherehere, ‘ua patu i te h\u014d’\u0113 fare ‘ei vaira’a n\u014dna, e ‘ere n\u0101nei e faufa’a rahi t\u014d r\u0101tou ? M\u0101uruuru t\u014d’u taea’e, i t\u014d ‘oe ‘atu’atura’a i t\u014d’u reo, t\u0101’u mau peu, t\u0101’u mau ‘ohipa ato’a. <\/span><\/p>\n