\n
I roto i te mau ‘ohipa ato’a i rave hia e te mau ta’atira’a no te paruru i te mau <\/strong><\/span>aupar\u0101oa<\/strong>, te tauto’o nei te Pu DPAM ia nu’u a te mau ‘ohipa i mua, mai te ape’e atu i te ta’atira’a Oceania<\/strong> e te mau feia atoa e ha’a nei i roto i teie nei Moana-nui-a-Hiva.<\/p>\n<\/div>\n
I te
23 no eperera 2026<\/strong>, ua tupu te tahi farereira’a\u00a0 i te fenua Vaihi ‘e ua ti’a mai o Nainoa Thompson tane<\/strong>, peretiteni no teie ta’atira’a rahi no te Polynesian Voyagin Society<\/strong>,\u00a0te ho’e fa’anahora’a mana nui i roto i te fa’aterera’a parau tumu moana\u00a0\u0113\u00ea.<\/div>\n<\/div>\n
Te mau tumu parau o tei tuatapapa hia i roto i teie farereira’a :<\/div>\n
\n- \n
te mau ‘opuara’a o te\u00a0
papa\u00a0ti\u2019a (charte)<\/b>\u00a0e te fa’anahora’a rahi no te parurura’a i te mau\u00a0aupar\u0101oa<\/div>\n<\/li>\n- te ao moana i te faito no te Moana-nui-a-Hiva<\/strong><\/li>\n
- \n
te
50\u00a0o te\u00a0matahiti o Hokule\u2018a<\/strong><\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\nI taua taime ra,
ua tarimahia te\u00a0papa\u00a0ti\u2019a<\/strong>, ‘ei tapa’o no te ho’e ta’ahira’a faufa’a roa i roto i te ha’amauhia o te ho’e ‘ohipa ‘amui.<\/div>\nTe haere mai nei teie\u00a0papa\u00a0ti\u2019a e fa’a’amui i te mau ‘arata’ira’a e te mau ‘ohipa i turuhia e te DPAM :<\/div>\n
\n- \n
te\u00a0fa’aitira’a\u00a0i te\u00a0‘aha’aha\u00a0o te mau pahi<\/div>\n<\/li>\n
- \n
te\u00a0fa’atanora’a\u00a0i te mau ‘arata’ira’a moana<\/div>\n<\/li>\n
- \n
te ha’api’ira’a i te mau ihitai<\/div>\n<\/li>\n
- \n
te feuira’a i ni’a i te mau ha\u2018amaramaramara’a e te mau ‘opuara’a moana<\/div>\n<\/li>\n<\/ul>\n
Te hina’aro ato’a nei teie\u00a0papa\u00a0ti\u2019a e ha’apuai i te
fa’a’arara’a o te mau ta’ata fana\u2018o i te moana<\/strong>, i roto i te ho’e huru tupura’a i te pae parau totai, i te mea e fatata i te 1000 pahi<\/strong> no rapae’au e tomo nei i Porinetia i te mau matahiti ato’a.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
I muri a’e i teie ava’e, i te
8 no eperera 2026<\/strong>, ua tarimahia o Catherine Rocheteau vahine<\/strong>, fa’atere no te Pu DPAM, teie iho papa ti’a.<\/div>\n\n
<\/div>\n
Ua fa’a’tae mai o Nainoa Thompson\u00a0tane\u00a0i
tona\u00a0turura’a\u00a0i teie ‘opuara’a<\/strong>,\u00a0e tona mana’o faito no te fa’atupura’a i te mau ‘ohipa papu a te faito o te Moana-nui-a-Hiva<\/strong>.<\/div>\n<\/div>\n
Ua ha’apapu ato’a ‘oia i te faufa’a rahi o te
ha’apuaira’a i te mau tapirira’a i rotopu ia\u00a0Vaihi\u00a0e\u00a0Porinetia far\u0101ni<\/strong>, i roto i te ho’e\u00a0tau’aparaura’a arataee i te amuira’a e te ohipa\u00a0t\u016bmaoro<\/strong>.<\/div>\n<\/div>\n
E tapa’o teie tarimara’a o te\u00a0papa\u00a0ti\u2019a no te ho’e ta’ahira’a i roto i te ho’e fa’anahora’a rahi a\u2018e, no
te parurura’a i te mau fa’anahora’a ora o te moana<\/strong> e no\u00a0te ha’apuaira’a i te mau amuira’a i te pae r\u0101 o te fenua<\/strong>.<\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div>
<\/div>
<\/div>

<\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/div><\/div>