{"id":4060,"date":"2026-06-11T11:01:56","date_gmt":"2026-06-11T21:01:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.service-public.pf\/varovaroatii\/?p=4060"},"modified":"2026-06-11T11:01:56","modified_gmt":"2026-06-11T21:01:56","slug":"te-taata-faatia-recit-de-tuputeata-pofatu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.service-public.pf\/varovaroatii\/2026\/06\/11\/te-taata-faatia-recit-de-tuputeata-pofatu\/","title":{"rendered":"Te ta\u2019ata fa\u2019ati\u2019a \/ R\u00e9cit de Tuputeata Pofatu"},"content":{"rendered":"

<\/span><\/div><\/div><\/div>

Ha'a-poto-ra'a-parau<\/b> <\/span><\/strong><\/p>\n

T\u0113 fa'ahiti nei 'oia i t\u014dna '\u014dro'a fa'aipoipora'a, te m\u0101'a iho \u0101 r\u0101 t\u0101 r\u0101tou i 'amu i te '\u014dro'a t\u0101m\u0101'ara'a. Te r\u0101'au tahiti fa'aterehia i muri i te f\u0101naura'a 'e te m\u0101'a m\u0101t\u0101mua fa'a'amuhia i te 'ai\u016b. Te tahi parau n\u014d n\u0101 ta'ata to'opiti, 'o Ti'i te t\u0101ne, 'o Hau te vahine, r\u0101ua te tumu o te i'oa 'o Tikehau. 'O Tuherahera te 'oire p\u016b n\u014d Tikehau. 'Ua fa'ahiti ato'a '\u014dna i te i'oa o te mau mata'eina'a i taua fenua ra. Te tahi parau n\u014d te oe a Hina, te i'oa o te tahi '\u014dfa'i i Maraearo te vaira'a. 'O Rahui Tafeta Haoa t\u014dna p\u0101p\u0101 r\u016b'au. <\/span>
\nTe tahi parau n\u014d te tahi vahine, 'o Aroro t\u014dna i'oa. <\/span><\/p>\n

Descriptif de l'interview<\/span><\/strong><\/p>\n

Tuputeata Pofatu \u00e9voque la c\u00e9r\u00e9monie de son mariage, en particulier la nourriture servie lors du banquet. Elle parle \u00e9galement des rem\u00e8des traditionnels utilis\u00e9s apr\u00e8s l'accouchement, ainsi que des premiers aliments donn\u00e9s au nouveau-n\u00e9. Elle raconte une histoire \u00e0 propos de Ti'i et Hau, qui seraient \u00e0 l'origine du nom de Tikehau. Tuherahera en \u00e9tait le principal village, dont elle \u00e9num\u00e8re \u00e9galement les diff\u00e9rents districts. Elle \u00e9voque une pierre nomm\u00e9e \u00ab la cloche de Hina \u00bb, situ\u00e9e \u00e0 Maraearo. Elle mentionne aussi que Rahui Tafeta Haoa \u00e9tait son grand-p\u00e8re et fait \u00e9galement r\u00e9f\u00e9rence \u00e0 une femme nomm\u00e9e Aroro.<\/span><\/p>\n

Te mau v\u0101hi i fa'ahitihia \/ Lieux \u00e9voqu\u00e9s<\/strong> : Mataiva, Tevaih\u012b, Tuherehere, Maraearo, Teumuhonu, Tearatotoro, Tevai'u'upa, Tepuni'a, Puraro, Faraomahu, Ohotu, Farahinano, Tematie, Muri, Tikehau, Tuamotu, Tahiti, Hava'i.<\/span><\/p>\n

Te mau reo \/ Langues :<\/strong> Reo tahiti<\/span><\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/span>

Te ta\u2019ata fa\u2019ati\u2019a \/ R\u00e9cit de Tuputeata Pofatu<\/span><\/h2><\/span>
<\/div><\/div><\/div>