{"id":4064,"date":"2026-06-11T11:29:49","date_gmt":"2026-06-11T21:29:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.service-public.pf\/varovaroatii\/?p=4064"},"modified":"2026-06-11T11:29:58","modified_gmt":"2026-06-11T21:29:58","slug":"te-taata-faatia-recit-de-theophile-teamotuaitau","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.service-public.pf\/varovaroatii\/2026\/06\/11\/te-taata-faatia-recit-de-theophile-teamotuaitau\/","title":{"rendered":"Te ta\u2019ata fa\u2019ati\u2019a \/ R\u00e9cit de Th\u00e9ophile Teamotuaitau"},"content":{"rendered":"

<\/span><\/div><\/div><\/div>

Ha'a-poto-ra'a-parau<\/b> <\/span><\/strong><\/p>\n

'Ua fa'ahitihia na te mau i'oa tahito 'o Pape'ete : 'o Vai'ete te tahi, te pape i roto i te 'ete te aura'a. E t\u016btau te mau pah\u012b i Pape'ete i te m\u0101t\u0101mua, 'eiaha r\u0101 i Motu uta. I te \u0101rea o te fare t\u0101tetara te ti'ara'a o te 'oire p\u016b. 'O Taunoa, t\u014dna aura'a, te taura'a o te manu \u00efa, 'oia ato'a te vahi t\u012bpaera'a \u00efa a t\u014d Papeno'o m\u0101, t\u014d Tautira m\u0101 n\u014d t\u014d r\u0101tou poti hoehoe i Pape'ete. E parauhia na taua mau faura'o e poti f\u0113'\u012b. 'Ia tae i Taunoa r\u0101tou e fa'aau ai i t\u0101 r\u0101tou v\u0101hi ho'oho'ora'a hou 'a haere ai i te m\u0101tete. E h\u0101mani poti te 'ohipa, 'e n\u0101na i feruri te poti t\u0101i'a m\u0101t\u0101mua i te 'auhopu. N\u0101 Taumi i ha'api'i i\u0101na te ravera'a tano o te poti. E fa'a'ohipahia te p\u0101rau 'ei matau i te m\u0101t\u0101mua. 'Ua m\u0101tau maita'i '\u014dna 'ia Pouvana'a a O'opa, 'e 'ua fa'ahiti mai 'oia i te t\u0101pe'ara'a 'o Pouvana'a, i t\u0101pe'ahia na 'e t\u0101na r\u0113ni poritita.<\/span><\/p>\n

Descriptif de l'interview<\/span><\/strong><\/p>\n

Th\u00e9ophile donne les anciens noms de Papeete, notamment Vai'ete, qui signifie \u00ab l'eau dans le panier \u00bb. Autrefois, les bateaux mouillaient \u00e0 Papeete, et non \u00e0 Motu Uta. La zone situ\u00e9e au niveau de la cath\u00e9drale correspondait alors au centre de la ville. Taunoa, qui veut dire \u00ab le lieu o\u00f9 les oiseaux se posent \u00bb, constituait un point de mouillage pour les habitants de Papeno'o et de Tautira, qui se rendaient \u00e0 Papeete \u00e0 bord de leur poti hoehoe (petit bateau \u00e0 rame), autrefois appel\u00e9s poti f\u0113'\u012b (bateaux transportant des bananes plantains). C'est \u00e0 Taunoa qu'ils d\u00e9cidaient de leur emplacement de vente avant de se rendre au march\u00e9 pour y \u00e9couler leurs marchandises. Il \u00e9tait constructeur de bateaux et fut le premier \u00e0 concevoir la forme du poti 'auhopu (bonitier). Taumi est celui qui lui avait appris \u00e0 fabriquer ce type d'embarcation. Autrefois, la p\u00eache se pratiquait \u00e0 l'aide d'hame\u00e7ons en nacre. Il connaissait bien Pouvanaa a O'opa ; il parle de son arrestation et de son action politique.<\/span><\/p>\n

Te mau v\u0101hi i fa'ahitihia \/ Lieux \u00e9voqu\u00e9s<\/strong> : Pare, Taunoa, Fautau'a, Vai'ete, Pape'ete, Papeno'o, Ha'apape, Hitia'a, Papeari, Tahiti, Mo'orea, Vaih\u012b, France.<\/span><\/p>\n

Th\u00e9ophile Teamotuaitau e ta'ata tumu n\u014d Taunoa (Papeete) i te fenua n\u014d Tahiti.<\/span>
\nTh\u00e9ophile Teamotuaitau est originaire de Taunoa (Papeete) sur l'\u00eele de Tahiti.
\n<\/strong><\/span><\/p>\n

E uiuira'a mana'o tei tupu i Mamao (Papeete) i te fenua n\u014d Tahiti.<\/span>
\nInterview r\u00e9alis\u00e9e \u00e0 Mamao (Papeete) sur l'\u00eele de Tahiti.<\/span><\/p>\n

Matahiti f\u0101naura'a o te ta'ata fa'ati'a : 1905<\/span>
\nAnn\u00e9e de naissance de la personne source : 1905<\/span><\/p>\n

Te mau reo \/ Langues :<\/strong> Fran\u00e7ais<\/span><\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

<\/div><\/div><\/span>

Te ta\u2019ata fa\u2019ati\u2019a \/ R\u00e9cit de Th\u00e9ophile Teamotuaitau<\/span><\/h2><\/span>
<\/div><\/div><\/div>