‘Ōrero a te ‘Orometua Arapari Paparai (Hiro’a n° 214 – Octobre 2025)

Ehoa’ino mā, mai teifa’aarahia atui i te ‘ōmurara’a o teie matahiti ‘ua ‘ōpua te Fare Vāna’a, ‘ia au i te anira’a a te Piha tōro’a nō te « Papa Hīro’a ‘e te Faufa’a Tumu », e nenei i roto i te ve’a « Hīro’a » i te mau ‘ōrero a te mau Vāna’a, i teo ‘ōro’a ha’amaura’a ‘ei mero i roto i te Fare Vāna’a. Teie te toru o te ‘ōrero.

‘Ia hi’o tō’u mata i te mau mea ato’a e ‘āua haere nei iā’u te ta’ata, tē ‘ite nei au, ‘ua ha’aputu te ta’ata pa’ari i tōna vaha ‘e tāna parau ‘e tāna ato’a mau ‘ohipa e tumu ïa nō te ora. Tē ha’api’i ra tāna ‘ohipa iā’u te ta’ata, i te mea e tupu ai te ‘oa’oa ‘e te hau.

‘Ia fāriuriu tō’u mata i nā poro mata’i e maha, tē rahi nei tō’u fa’ahiahia i te nehenehe o te mau rā’au, te mau mou’a, te ra’i, te mau peho ‘e tē vai atu ra.

E pa’ari mau ā tō ‘oe !

Tē hiti nei te rā ‘e tē ma’iri nei i raro, tē tere noa ra ‘oia nā te pae hitia’a o te rā ‘e mai reira ho’i, ‘ua ho’i maira i te to’o’a o te rā. Tē tauiui haere nei te mata’i, mai te mara’amu, te maoa’e, te ha’apiti, te pāha’apiti, te to’erau, te pāto’erau. Nō’u nō te ta’ata taua mau mata’i ra, nō ‘oe ato’a te rā’au, ‘e nō ‘oe ato’a ho’i e te manu o terā ē terā fenua ‘e te pua’a ato’a. E tupu te mata’u ‘ia pa’a’ina te mara’amu, ‘aita ho’i tā’u e rāve’a nō te taui, nō te tāmarū ïa ‘oe, hō’ē roa ra ma’a rāve’a
iti tā’u ‘o tē tīa’i ‘ia maru ‘oe.

E rave rahi tenetere nō tō ‘oe hāmanira’a iā’u. Tē hi’o nei au i tō’u tino, ‘aore roa e mero faufa’a ‘ore tā ‘oe i hōro’a mai. Tē vai nei tō’u ‘āvae nō te hāhaere ïa i roto i te mau vāhi ruperupe ‘e te haumarū, nā mata ho’i nō te mata i te mau topara’a ‘are miti tu’utu’u ‘re ‘e mai te ‘ā’au te fararara’a mai ; tē vai nei ho’i te ihu nō te fa’ari’i ‘e nō te huti haere i te mata’i ‘e te mau hau’a no’ano’a o te mau tiare ‘e tō te mau rā’au ato’a. Nā rima ho’i nō te rave ïa i tō mau maita’i ato’a.

‘Ua hōro’a mai ‘oe i te hō’ē repo fenua nō’u ‘ei vāhi ti’ara’a nō taua tino ra. Tamari’i tā ‘oe i hōro’a mai nā’u, e hotu ïa nō te here ‘e te aroha. E ‘āpiti au, e poro’i au i tā ‘oe i pūpū mai nā’u i hīmene ai ho’i au ē : « Inaha e nehenehe tō ‘oe, e a’u here ē ! Tō ‘oe i’oa mai te hau’a ïa o te mono’i ».

‘E te pa’ari ē ! I parau mai na tō ‘oe reo iti maru ‘e te parau nei ā, ‘e e parau ā ‘oia ē « ‘A haere mai ! ‘A haere mai ! ‘A tāpae mai i te fare nei ‘e ‘Ia ora na ». ‘Auē ïa parau i te māhanaha, ‘oia mau i te fa’ari’ira’a popou tā ‘oe iā’u i roto i tō fare nei. Tā ‘oe mau tao’a ato’a i roto, e’ita ‘oe i pīpiri iā’u. Tā ‘oe mau peu, ‘ua ha’api’i ato’a ‘oe i te reira.  Tō mau maita’i, ‘ua ha’amaita’i ïa iā’u. Te reo mau, ‘ua mau ‘ā’au iā’u te reira. Tō reofa’ari’i « ‘A haere mai » ‘o tō’u ato’a ïa reo
i teienei.

Māuruuru ‘e te pa’ari ē !

‘O tā ‘oe ‘ohipa tā’u i rave, ‘o tō reo tā’u i parau, ‘o tā ‘oe mau peu tā’u i ‘atu’atu maita’i, inaha i te hō’ē mahana, ‘ua ‘iteahia vau ē tō’u taea’e i te ta’a noa, pi’i atura ta’u reo : « ‘A haere mai ‘a tāpae mai i te fare nei », ‘ua fa’ari’i au iāna i tō’u ‘utuāfare. ‘Ua putapū te ‘ā’au o te taea’e, ‘ua ‘ana’anatae ‘oia i tā’u mau peu ‘e ‘ua ‘apo māite i tō’u reo nō tōna ta’ira’a navenave mau. ‘Ua tae i te mahana e ho’i ai tō’u taea’e iōna ra, ‘ua rave ‘oia i tā’u peu, tō’u reo, tā’u mau ‘ohipa, ‘ua pū’ohu na rātou i roto i te ‘ahu ‘ura ‘e ‘ua riro taua pū’ohu ra ‘ei tao’a fa’atauaroha nā’u iāna. ‘Ohipa fa’ahiahia, ‘aita ‘oia i fa’arue i taua mau ō ra, ‘ua fa’aherehere, ‘ua patu i te hō’ē fare ‘ei vaira’a nōna, e ‘ere nānei e faufa’a rahi tō rātou ? Māuruuru tō’u taea’e, i tō ‘oe ‘atu’atura’a i tō’u reo, tā’u mau peu, tā’u mau ‘ohipa ato’a.

E te pa’ari ē ! ‘Aita vau i rave noa i tā ‘oe mau ha’api’ira’a ‘ei mauiha’a nā’u i mua i tō’u taea’e. ‘Ua fa’aro’o a’e au i tōna reo tei parau mai iā’u ‘a vaiiho i tō reo, ‘a hōro’a mai tō mau peu tumu, ‘a pūpū mai i tā ‘oe mau ‘ohipa ‘e ‘ua nā reira vau. I vai ai i te hō’ē taime i roto i te māna’ona’o ‘e te ta’a ‘ore ‘e tē pi’i nei tā’u reo ia ‘oe e te pa’ari ē ! ‘O vai nei ? E aha atura vau ? E peu ‘āpī tei vaiihohia mai e tō’u taea’e, e ‘ohipa rahi roa nā’u te ha’amātaura’a e reo ‘āpī ato’a tei tu’uhia mai i tō’u vaha. Tē parau nei ‘oe iā’u « ‘eiaha e tapitapi e pū tō ‘oe ! »

I teie mahana, e te pa’ari ē, tē parau mai nei ‘oe « e pū tō’u, inaha, tē parau nei au i te reo ra i ha’api’i mai iā’u i tahito ra, te mau peu tā ‘oe i vaiiho mai, tei te mau vāhi ato’a ‘e tē tae nei nā roto i te mau fenua ato’a, e riro te reira ‘ei ha’apeura’a nā’u. Tō’u taea’e, māuruuru i tō ‘oe fa’ahereherera’a i tā’u mau peu aroha ra ! I teie mahana, tē ‘ite nei au ē, ‘aita ‘oe i ha’apae i tō’u reo, tā’u mau peu ‘e tā’u mau ‘ohipa.

E te pa’ari ē, ‘ia ‘ārue-noa-hia ‘oe !